Predavanje je održano 15. studenoga 2017. godine u 17 sati u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Sažetak predavanja
Pariški sporazum globalni je sporazum o klimatskim promjenama koji je u prosincu 2015. postignut u Parizu. Sporazum uključuje plan djelovanja svih članica UN-a i ima za cilj globalno zatopljenje, do 2100. godine, ograničiti na dogovorenu razinu. Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje. Elementi su Pariškog sporazuma: Porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini od +2°C, u usporedbi s predindustrijskim razinama, ali i ulagati napore da se taj porast možebitno ograniči i na +1,5°C; Vlade su se za Parišku konferenciju dale nacionalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija; vlade su se složile da će svakih pet godina izvješćivati o svojim doprinosima; Također su prihvatile da će se izvještavati međusobno, kao i javnost, o tome kako napreduju u provedbi svojih ciljeva kako bi se osigurala transparentnost i nadzor; Dogovoreno je, nadalje, da će EU i ostale razvijene zemlje financirati aktivnost protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogle da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena. EU si je, kao predvodnica u ostvarenju ciljeva, zadala nove ciljeve. Svi su ciljevi opisani u dokumentu nazvanim Energetska unija (eng. Energy Union), a poznati su i pod nazivom 40+27+30 (umjesto prethodno znanih 20+20+20). EU je već započela s donošenjem implementacijskih planova za ostvarenje tih ciljeva. Cijeli se proces opisuje s five D's (pet D) (Decarbonisation, Democracy, Digitisation, Diversification and Disruption). Nova uloga obrazovanja te istraživanja i inovacija prepoznata je od svih dionika procesa ka važna karike u lancu. I još ponešto ...