 |
Od Pariza do +2C i još ponešto … koje će održati prof. dr. sc. Slavko Krajcar, 15. studenoga 2017. godine, u 17 sati, u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje možete pratiti i putem Interneta. |
Sažetak predavanja
Pariški sporazum globalni je sporazum o klimatskim promjenama koji je u prosincu 2015. postignut u Parizu. Sporazum uključuje plan djelovanja svih članica UN-a i ima za cilj globalno zatopljenje, do 2100. godine, ograničiti na dogovorenu razinu. Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje. Elementi su Pariškog sporazuma: Porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini od +2°C, u usporedbi s predindustrijskim razinama, ali i ulagati napore da se taj porast možebitno ograniči i na +1,5°C; Vlade su se za Parišku konferenciju dale nacionalne planove klimatskog djelovanja za smanjivanje emisija; vlade su se složile da će svakih pet godina izvješćivati o svojim doprinosima; Također su prihvatile da će se izvještavati međusobno, kao i javnost, o tome kako napreduju u provedbi svojih ciljeva kako bi se osigurala transparentnost i nadzor; Dogovoreno je, nadalje, da će EU i ostale razvijene zemlje financirati aktivnost protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogle da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena. EU si je, kao predvodnica u ostvarenju ciljeva, zadala nove ciljeve. Svi su ciljevi opisani u dokumentu nazvanim Energetska unija (eng. Energy Union), a poznati su i pod nazivom 40+27+30 (umjesto prethodno znanih 20+20+20). EU je već započela s donošenjem implementacijskih planova za ostvarenje tih ciljeva. Cijeli se proces opisuje s five D's (pet D) (Decarbonisation, Democracy, Digitisation, Diversification and Disruption). Nova uloga obrazovanja te istraživanja i inovacija prepoznata je od svih dionika procesa ka važna karike u lancu. I još ponešto ...
O predavaču
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, rođen 1951. godine u Krajcar brijegu (Žminj), redoviti je profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska. Kao nastavnik radi ili je radio na predmetima: Energetska elektrotehnika, Razvod električne energije, Rasklopna postrojenja (Električna postrojenja), Elektrane, Električna rasvjeta, Niskonaponske mreže i instalacije, Razdjelne mreže i instalacije, Modeli izgradnje EES-a u liberaliziranim uvjetima, Uvod u teoriju tržišta energentima, Ekonomija u energetici, na preddiplomskim i diplomskim te Specifičnosti električna postrojenja, Planiranje razdjelnih mreža, Modeliranje odnosa na tržištu električne energije i Planiranje distribucijskih sustava na doktorskom studiju. Šire mu je znanstveno područje energetika, a uže planiranje razdjelnih mreža, ekonomija u energetici te modeliranje odnosa na tržištu električne energije. Rezultat je rada preko sto objavljenih znanstvenih, stručnih radova i studija. Vodio je brojne razvojno-istraživačke projekte, od kojih se mnogi primjenjuju u praksi. Vodio je više međunarodnih projekata i bio je ekspert UNIDO-a u području racionalnog korištenja električne energije. Bio je voditelj i jedan je od autora bijele i zelene knjige Strategije energetskog razvitka RH. Također je jedan od autora Nacionalnog programa energetske učinkovitosti RH. Osim nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti, sudjelovao je i u mnogim drugim aktivnostima. Bio je predstojnik Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a u dva mandata. Bio je dekan Fakulteta u dva mandata. Bio je član Senata Sveučilišta u četiri mandata. Bio je predsjednik ili član mnogih upravnih ili nadzornih odbora te drugih tijela u RH. Bio je član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Utemeljitelj je i dugogodišnji voditelj škole Diploma Study in Management te stručnog studija Training Centre for Energy Trading pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Član je IEEE, CIGRE, CIRED, HATZ (trenutno član Uprave Hrvatske akademije tehničkih znanosti). Bio je i predsjednik Čakavskog sabora u dva mandata. Izdao je dvije zbirke pjesama. (Više na http://www.fer.unizg.hr/slavko.krajcar.)